Jedan od vodećih bosanskohercegoavčkih izdavača IKD „University press – Magistrat izdanja“ koje će na ovogodišnjem sajmu izlagati u okviru štanda Zajednice profesionalnih izdavača BiH u hali 4 Beogradskog sajma, upravo je izdao nekolicinu naslova koji će izvesno biti intrigantni srpskoj publici. Ovaj izdavač koji decenijama svoju produkciju profiliše kroz kvalitetna stručna izdanja koja traju, nije nepoznat ovdašnjim čitaocima.
Zatvaranje kruga – Latinka Perović
IKD „University press – Magistrat izdanja“ je u okviru Edicije Međunarodna biblioteka, objavilo novi naslov: “Zatvaranje kruga”, autorice Latinke Perović.
Rukopis knjige nastao je u toku 1973/74. godine. O njegovom objavljivanju, i da je to bio cilj autorice, nije se tada moglo ni razmišljati. Prvi ga je, šesnaest godina nakon njegovog nastanka, pročitao Marko Nikezić i to neposredno pred svoju smrt, januara 1991. Sugerirao je autorici da rukopis objavi, rekavši joj: “Suvo i precizno, to je ono što tražim.”
Na ponudu autorice vodećim ljudima u tadašnjoj sarajevskoj “Svjetlosti”, odgovor je bio pozitivan. Knjiga je, u 5.000 primjeraka, objavljena u Sarajevu.
Rat je, međutim, spriječio da ona dođe do akademske i šire javnosti, a politički položaj srpskih liberala učinio je da ona nije nikada ni prodavana u Beogradu. Ipak, nijedan njen primjerak ne može se više naći: istraživači iz zemlje i inostranstva nekako su dolazili do nje, koristeći je kao autentično svjedočanstvo. Iz njihovih radova je potekla inicijativa da se izdanje ove vrijedne knjige obnovi.
Autorica je, opet, izabrala sarajevskog izdavača, University Press. Sa predgovorom dr. Milivoja Bešlina, koji je odbranio doktorsku tezu o period o kojem knjiga govori, ovaj izdavač nudi javnosti njeno drugo izdanje.
BOSNA, ANATOMIJA RATA, Xavier Bougarel
Još jedno od najnovijih izdanja IKD „University press – Magistrat izdanja“, u okviru Edicije Međunarodna biblioteka – naslov: BOSNA, ANATOMIJA RATA, autora Xavier Bougarel.
Djelo Bosna, anatomija rata, objavljeno je na francuskom jeziku u februaru 1996., jedva dva mjeseca nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini. Sastavljeno od tekstova napisanih 1994. i 1995. godine, djelo je objavljeno dok je tema bila vruća jer se radilo o sukobu koji je tokom tri i po godine zaokupljao pažnju medija zapadnog svijeta. Dvadeset dvije godine kasnije, ovo je djelo prevedeno na bosanski jezik i objavljeno u Sarajevu u veoma različitom kontekstu, mada su posljedice rata i dalje vidljive u Bosni i Hercegovini. Uprkos činjenici da je proteklo četvrt stoljeća, izmijenio sam tekst svih pet poglavlja tek toliko da ispravim nekoliko činjeničnih grešaka te sam sačuvao netaknutom analizu predstavljenu 1996. godine koja mi se čini valjanom i dan danas. Takođe sam sačuvao i nacionalni naziv Musliman, iako je upotreba pojma Bošnjak postala opšteprihvaćena u naučnoj literaturi krajem ’90-ih godina. Muslimanska nacija postala je bošnjačka nacija tek u septembru 1993., i toj je promjeni naziva trebalo više godina da zaživi u svakodnevnom govoru te mi se čini da nacionalni naziv Musliman bolje oslikava bosansku političku i društvenu stvarnost iz prve polovine ’90-ih godina. S druge strane, ponovo sam osvježio bibliografske reference u fusnotama i u bibliografiji, kako bih omogućio čitatelju da se bolje snađe pri svojim izborima u sada bogatoj literaturi. Čitatelj će takođe moći tražiti dodatna pojašnjenja u djelima Sabrine Ramet, Lenarda Cohena, Charlesa Ingraoa ili Floriana Biebera koja nude sintetički pregled akademskih rasprava jugoslavenske krize i rata u Bosni i Hercegovini. I na kraju, ovaj uvod na bosanskom potpuno je nov i zamjenjuje uvod francuskog izdanja.
Pored ove referentne biblioteke, čitaoci će moći da vide i poznate autore iz Srbije, kao što su Radomir Konstatinovic, Filosofija palanke (drugo, sarajevsko izdanje 2018) i Bora Ćosić.
Vražji nakot, Bora Ćosić
Roman-esej Bore Ćosića Vražji nakot posveden je nedavno preminulom beogradskom prozaiku i filozofu Radomiru Konstantinoviću, autoru niza modernistički koncipiranih romana, velikoga višesveščanoga esejističkog djela Biće i jezik i, prije svega, nenadmašne Filosofije palanke. U nadahnutoj žanrovskoj miksturi Ćosid tematizira ne samo Konstantinovidev život i djelo ved i sudbinu svih intelektualaca koji ne pristaju na podređivanje zovu tribalističkih ideologija, inzistirajudi na duhovnoj i umjetničkoj slobodi. Ova je knjiga iznimno važna za upoznavanje senzibiliteta cijelog naraštaja intelektualaca koji su se formirali kao svojevrsna unutarnja opozicija u razdoblju socijalizma, ali nisu pristali na zov nacionalističkih ideologija nastalih na zgarištu komunističke ideologije
Velimir Visković
Knjiga Bore Ćosida Vražji nakot predstavlja intimnu i literarno primamljivu raspravu s djelom velikog pisca i mislioca Radomira Konstantinovida. U vremenu apsolutne samoće gdje riječi propadaju i bježe od čovjeka Ćosid je oživio Konstantinovidev opus i njegovu filozofsku dvojnost – od Descartesa do Montaignea – malim esejističkim tekstom pokazujudi, sasvim duhovito, da je nemogude da jedan dječak hoda, a da ona idiotska čarapa ostane tamo gdje je na početku dana, pri obuvanju bila. Uz želju da se otvori dijalog o ovome važnom djelu, parafrazirat du Konstantinovidev kratak iskaz: Agonija jezika otvara oči: sve bolje vidim, sve manje razumijem – ili možda sanjam? Rascjep svijeta, u slučaju Konstantinovida, potraga je za najdubljim smislom (za)čudnog života jednog odmetnutog, tvrdoglavog sina.
Obradović Nenad
