Pitali smo srpske izdavače koji su po prirodi posla najviše upućeni u kvalitet i vrednost ukupne produkcije o njihovom viđenju najvrednijih projekata u minuloj 2017. godini, o vrednosti književnih nagrada, prednostima i nedostacima domaćeg izdavaštva… Njihove odgovore objavljivaćemo u narednim danima na našem blogu, posle čega ćemo i sami, na osnovu dobijenih mišljenja, pokušati da oformimo svoju listu.
Mišljenje čitaoca kao konačnog i neopozivog sudije takođe je od neprocenjive važnosti. Javite nam se sa svojim kometarima.
Izdavač gost bloga danas je Zoran Hamović, direktor i glavni urednik izdavačke kuće “Clio”.
Koja knjiga/edicija je po Vama obeležila 2017?
Ako je reč o našoj kući onda je edicija Agora s naslovima KULTURA Terija Igltona, DISKURS NOVIH TEHNOLOGIJA, Aleksandra Luja Todorovića i INDUSTRIJA SREĆE, Vilijama Dejvisa
Vaša top lista od pet najboljih naslova?
Aleksandar Genis AUTOPORTRET
Ljudmila Ulicka SLUČAJ KUKOCKI
Radoslav Petković, KOLUMBOVO JAJE
Filip Grbić RUMINACIJE O PREDSTOJEĆOJ KATASTROFI
Vilhelm Hues, DIJANINA LISTA
Koji književno-izdavački događaj je obeležio 2017?
Predstavljanje knjge POHVALA OPORTUNIZMU češkog pisca Mareka Tomana o kojoj su govorili Vida Ognjenović I Dragan Velikić, kao i gostovanje nemačkog istoričara Jirgena Koke, autora knjige ISTORIJA KAPITALIZMA
Da li su nagrade validno merilo kvaliteta objavljenih naslova?
Nagrade su uvek podsticajne i validno su merilo pre svega društvenih okolnosti i vrednosti koje se promovišu i podržavaju. Ukoliko služe društvenoj koheziji i humanosti, estetskom i etičkom nadrastanju one imaju smisla. Ukoliko nije tako onda su odraz interesa pojedinih grupa, koje nagrade zlopotrebljavaju i stvaralaštvo ugrožavaju dajući uspehu pogrešne adrese.
Šta su najveće vrednosti, a šta najveće slabosti srpskog izdavaštva?
Najveće vrednosti su raznovrsnost i otvorenost izdavaštva u Srbiji, a najveće slabosti su agresivno i politički podržan primitivizam i nestanak profesije, inflacija publikacija.