Opis
Klasik Vreme, prostor, arhitektura , prvi put objavljen 1941. godine, preveden na veliki broj jezika, a sada, u petom izdanju, Vreme, prostor i arhitektura je knjiga bez premca kada je u pitanju oblikovanje našeg arhitektonskog okruženja. Diskusije vodećih arhitekata – Rajta, Gropijusa, Le Korbizjea, Misa van der Roa, Alta, Utzona, Serta, Tangea i Makia – propraćene su sa preko 500 ilustracija.
“Moje interesovanje se uglavnom koncentrisalo na novu tradiciju u arhitekturi koja nastaje, kao i na to da se obelodane njeni odnosi prema drugim delatnostima. Sličnost metoda vidi se u arhitekturi, konstrukciji, slikarstvu, urbanizmu i nauci.
Sve brži porast stanovništva, čiji smo svedoci, zahteva u poslednjim decenijama ovog stoleća građevinski volumen kakvog nikad dosad nije bilo.
Nerešeno pitanje ostaje: da li razvoj ide u tom pravcu da Zemlju pretvori u jedan jedini globalni grad, ili će pre toga gradovi shvatljivih dimenzija za ljude postati unutrašnja nužnost?”
(Iz predgovora, 1964. godine, S.G.)
S A D R Ž A J
UVOD
ARHITEHTURA OKO 1960: NADE I OPASNOSTI
Pometnja i dosada
Znaci tradicije koja nestaje
Izmena strukture grada
Univerzalna arhitektura
Univerzalna arhitektura i regionalni razvitak
Konstrukcija i njeno prostorno delovanje
Odnos prema prošlosti
Sadašnje stanje arhitekture
Volumen u prostoru
Plastične tendencije
Arhitektura i plastika
Problem presvođenja
Ponovno oživljenje zida
DEO I ISTORIJA KAO DEO ŽIVOTA
Istoričar i njegovo doba
Zahtev za kontinuitetom
Istorija vremena
Jednakost metoda
Tranzitorni i konstitutivni elementi
Arhitektura kao organizam
Postupak
DEO II ARHITEKTONSKO NASLEĐE
Nova prostorna koncepcija: Perspektiva
Brunelleschijev Dom za nahočad
Kapela Pazzi u Firenci
Perspektiva i urbanizam
Uslovi porasta gradova
Zvezdasti grad
Filarete (1400 – 1469)
Vigevano: Piazza Ducale (1493 – 1495)
Univerzalizam renesansnog čoveka
Perspektiva i konsitutivni elementi grada
Zid, trg i ulica
Bramante i spoljni stepenik
Michelangelo i modelisanje spoljnog prostora
Šta znači Area Capitolina?
Leonardo da Vinci i početak regionalnog planiranja
Sikst V (1585 – 1590) i planiranje baroknog Rima
Grad u srednjem veku i renesansi
Sikst V i njegov pontifikat
Glavni plan
Socijalni aspekti
Pozni barok
Valoviti zid i fleksibilna osnova
Francesco Borromini, 1599 – 1676.
Guarino Guarini, 1624 – 1683.
Južna Nemačka: Vierzehnheiligen
Organizacija spoljnog prostora
Rezidencija i priroda
Versailles
Trgovi
Nizovi trgova
Niz trgova u Nansiju
Bath: novi razvoj društvenog centra za oporavak
Visoko razvijeni urbanizam u 18. veku:
Piazza del Popolo
Konstitutivni elementi Lansdowne Crescenta, Bath, (1794)
DEO III RAZVOJ NOVIH MOGUĆNOSTI
Industrijalizacija kao fundamentalan događaj
Gvožđe
Prve gvozdene konstrukcije u Engleskoj
Sunderlandski most
Prve gvozdene konstrukcije na kontinentu
Od gvozdenog livenog stuba do čeličnog skeleta
Gvozdeni liveni stub
U susret čeličnom skeletu
James Bogardus
River Front u St. Louisu
Rane skeletne konstrukcije
Dizalice
Odvajanje zadataka arhitekata i inženjera
École Polytechnique: odnos prema nauci i životu
Želja za novom arhitekturom
Odnos između arhitekture i konstrukcije
Henry Labrouste, arhitekt-konstruktor, 1801 – 1875.
Biblioteka Sainte-Geneviève u Parizu
Bibliothèque Nationale u Parizu,
Labrousteovo majstorsko delo
Novi zadaci – nova rešenja
Tržnice
Robne kuće kao posledica industrijalizacije
Velike izložbe
Londonska Svetska izložba 1851.
Pariska Svetska izložba 1867.
Pariska izložba 1867.
Pariska izložba 1878.
Pariska izložba 1889.
Čikaška izložba 1893.
Propast svetskih izložaba
Gustave Eiffel i njegova kula
DEO IV ZAHTEV ZA MORALOM U ARHITEKTURI
Devedesete godine: Prethodnici moderne arhitekture
Henry van der Velde, 1863 – 1957.
Brisel, centar savremene umetnosti
između 1880. i 1890.
Časopis L’Art Moderne (1881)
Prilog Victora Horta
Berlageova amsterdamska Berza i zahtev za moralom
Otto Wagner i bečka škola
Uticaj armiranog betona
Auguste Perret
Tony Garnier
DEO V AMERIČKI RAZVOJ
Evropa posmatra američku proizvodnju
Struktura američke industrije
Balonski okvir i industrijalizacija
Balloon Frame i izgradnja Zapada
Pronalazak balloon framea
George Washington Snow, 1797 – 1870.
Balloon frame i Windsor-stolica
Ravne površine u američkoj arhitekturi
Fleksibilna i slobodna osnova
Čikaška škola
Čikaška arhitektura oko 1880.
Stambena zgrada
U susret čistim oblicima 251
Leiter Building, 1889.
Reliance Building, 1894.
Sullivan: robna kuća Carson-Pirie-Scott, 1899 – 1906.
Uticaj Svetske izložbe u Čikagu 1893.
Frank Lloyd Wright
Wright i američki razvoj
Krstata i izdužena osnova
Ravne površine i struktura
Organska arhitektura
Kancelarijske zgrade
Uticaj Frank Lloyda Wrighta
DEO VI KONCEPCIJA PROSTOR – VREME U UMETNOSTI, KONSTRUKCIJI I ARHITEKTURI
Nova prostorna koncepcija: Prostor – vreme
Da li su nam potrebni umetnici?
Ispitivanje prostora: kubizam
Umetnička sredstva izražavanja
Uobličavanje pokreta: futurizam
Slikarstvo danas
Konstrukcija i estetika: Ploča i površina
Mostovi Roberta Maillarta
Pogovor
Walter Gropius i nemački razvoj
Nemačka u 19. veku
Walter Gropius
Nemačka posle prvog svetskog rata i Bauhaus
Zgrade Bauhausa u Desauu, 1926.
Arhitektonski stav
Walter Gropius u Americi
Značaj evropske emigracije posle 1930.
Walter Gropius i Amerika
Arhitektonska delatnost
Gropius kao učitelj
Walter Gropius: 1953 – 1964.
Američka ambasada u Atini, 1961.
Le Corbusier i arhitektonska sredstva izražavanja
Villa Savoie, 1928 – 1930.
Konkurs za palatu Društva naroda, 1927.
Centrosojuz, Moskva
Velike građevine i arhitektonski ciljevi
Razvoj Le Corbusiera između 1938. i 1952.
St. Dié
Unité d’Habitation u Marseju
Čandigar
Le Corbusierov razvoj između 1953. i 1964.
Carpenter Center for visual arts Harvardskog univerziteta
Postanak centra
Planiranje
Zašto nema nikakvih uzora?
Le Corbusier i investitori ove epohe
Mies van der Rohe i integritet oblika
Elementi Mies van der Roheove arhitekture
Letnjikovci, 1923.
Mies van der Rohe i naselje Weissenhof, Štutgart 1927.
Mies van der Rohe gradi
Illinois Institute of Technology
Stambene kule od 1949.
O integritetu oblika
Mies van der Rohe 1953 – 1964.
Upravna zgrada Bacardi kod Meksiko Sitija, 1961.
Galerija 20. veka u Berlinu, 1963.
Alvar Aalto: iracionalnost i standard
Komplementarnost diferenciranog i primitivnog
Finska
Finska arhitektura pre 1930.
Aaltove prve zgrade
Sanatorijum Paimio, 1929 – 1933.
Talasasti zid
Sunila: Fabrične zgrade i predeo, 1937 – 1939.
Kuća Mairea, 1938 – 1939.
Organski urbanizam
Nameštaj u standardnim oblicima
Aaltovo delo između 1953. i 1964.
Urbanistička delatnost 1953 – 1964.
Saynätsalo
Kulturni centri
Seinäjoki, 1960.
Kulturni centar Helsinkija, 1958.
Aalto kao arhitekt
Humana strana
Jørn Utzon i treća generacija
Odnos prema prošlosti
Jørn Utzon
Horizontalna površina kao suštinski element
Pravo na izraz: svodovi opere u Sidneju
Uživljavanje u situaciju: pozorište u Cirihu, 1964
Saživljavanje sa anonimnim investitorom
Mašta i realizacija
Internacionalni kongresi za novo građenje
i formiranje današnje arhitekture
DEO VII URBANIZAM U DEVETNAESTOM VEKU
Rani 19. vek
Rue de Rivoli Napoleona I
Grad i zelena površina: Trgovi Londona
Vrtni trgovi Bloomsburya
Razvoj stambene izgradnje u velikim razmerama: Regent’s park
Ulica postaje dominantna: transformacija Pariza 1853 – 1868
Pariz u prvoj polovini 19.veka
Tri réseauxa Eugène Haussmanna
Trgovi, bulevari, vrtovi i rastinje
Grad kao tehnički problem
Haussmannova primena modernih metoda finansiranja
Najamna kuća u Haussmannovo doba
Razmera ulice
Haussmannova predviđanja: njegov uticaj
DEO VIII URBANIZAM KAO HUMANI PROBLEM
Pozni 19. vek
Stav Otta Wagnera prema velegradu
Ebenezer Howard i vrtni grad
Patrick Geddes i Arthur Soria y Mata
Cité Industrielle Tony Garniera, 1901 – 1904.
Amsterdam i ponovno rađanje urbanizma između 1900. i 1930.
Plan proširenja Amsterdama, 1934.
Odnosi između gradnje stanova i želja privatnog života
DEO IX PROSTOR – VREME U URBANIZMU
Današnje shvatanje urbanizma
Razaranje ili transformacija?
Novo merilo u urbanizmu
Parkway
Visoke kuće u slobodnom prostoru
Rockefeller Center
Promena pojma grada
Pogovor
Napomene
Registar
GroochE –
However in another controlled random double blind study G CSF induced mobilization of bone marrow stem cells had no effect on cardiac function in patients who had suffered myocardial infarct Zohlnhofer et al precio de priligy en mexico
GroochE –
Unless otherwise noted individuals with a history of a particular safety event defined by the same algorithm on or prior to the index date were excluded from the computation of incidence for that event priligy uk The large DCX 3 UTR is known to contain post transcriptional regulation elements of gene expression 28
GroochE –
It s just like when you do a lot of exercising and produce lactic acid and it gets deposited in muscles says Mary Jackson Hammond MD MPH a Detroit based family practice physician priligy buy online usa