Close

Na ovogodišnjem sajmu knjiga u dvostrukoj premijernoj ulozi – kao predsednik Zajednice profesionalnih  izdavača BiH i  prvi čovek izdavačke kuće Vrijeme iz Zenice koja ove godine obeležava 20 godina postojanja – gospodin Muamer Spahić, i sam pisac, urednik i čovek koji se zalaže za očuvanje standarda u izdavaštvu kojima se zapravo čuva vrednost knjige.

Šta ćete iz produkcije vaše izdavačke kuće predstaviti na Beogradskom sajmu knjiga?

S obzirom da je ovo prvo gostovanje IK Vrijeme na Beogradskom sajmu knjiga,  predstavit ćemo produkciju IK Vrijeme u proteklih nekoliko godina. Posebnu pažnju skrenuli bi na sad već kultnu edicije savremene bh književnosti Nova osjećajnost, koju uređuju: Marko Tomaš – poezija i Selvedin Avdić – proza (knjige: Mehmeda Begića,Vuka Rodića, Dijale Hasanbegović, Elme Porobić, Abdulaha Sidrana, Zlatka Topčića, Danisa Tanovića…). Tu su i prijevodi savremene svjetske književnosti iz edicija Svjetska književnost i Klasici: (A. Schnitzler, A. Strinberg, H. Soderberg, A. P. Čehov, L. Perutz, M. Dautenday, Homer…). Nadamo se da će naša edicija Kulturno pamćenje (knjige: Sevdah, Bosanska kuhinja, Sarajevski atentat, Stećak...), zbog svoje izuetne likovno-grafičke opreme i zanimljivog sadržaja, izazvati poseban interes beogradske publike. S posebnim zadovoljstvom najavljujemo i naša bibliofilska izdanja: Moja Fabrika i Kazniona – knjiga o zeničkom zatvoru. Iz štampe upravo izlazi i  mladalačko djelo Ibn Hazm el-Endelusi el-Kurtubi, najznačajnije ličnost u duhovnom životu Španije jedanaestog stoljeća: Golubičina ogrlica , koja se smatra najljepšim traktatom o ljubavi u arapskoj književnosti i najtanahnijom srednjevjekovnom zbirkom erotskih priča.

Kakva su vaša očekivanja vezana za ovaj premijerni nastup na najvećoj regionalnoj manifestaciji knjiga?

Kao što smo već napomenuli, iako ove godine obilježavamo 20 godina postojanja prvi put predstavljamo izdavačku produkciju na sajmu knjiga u Beogradu. Mislim da bi bilo svima od koristi da osiguramo bolje uvjete za plasman naših knjiga na tržištu Srbije i to su naša največa očekivanja od ovog gostovanja. Dakle, bolja dostupnost knjiga iz cijelog regiona u prodajnim lancima Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvtske i Crne Gore.

Šta je ono što bi, po vašem mišljenju, moglo biti najinteresantnije srpskoj čitalačkoj produkciji?

U IK Vrijeme smatramo da je od broja naslova koji se objavljuju važnije šta i kako se objavljuje (ko je izvršio odabir, kako je knjiga uređena, likovno-grafički opremljena, kakav joj je prijelom, tipografsko uređenje, lektura, korektura…). Naša produkcija je relativno mala i iznosi svega 10-15 knjiga godišnje. S obzriom da se te knjige, barem za sada, ne mogu naći u distribuciji u knjižarama i bibliotekama u Srbiji, nadam se da će posjetiocima sajma u Beogradu cijela naša produkcija biti zanimljiva.

Ima li prostora za kvalitetniju saradnju između bosanskih i srpskih izdavača i šta jedni drugima mogu da ponude?

Čini nas sretnim kad vidm koliko je tržište knjiga u Bosni i Hercegovini otvoreno za izdavače/nakladnike iz susjednih zemalja. Od toga svi imamo koristi, jer dobre knjige treba učiniti dostupnim što širem krugu čitalaca. Ipak, bh izdavači imaju ozbiljnih poteškoća sa prodajom i plasmanom knjiga, prije svega u Srbiji, ali i u Hrvatskoj. Jedan od problema (nije najvažniji i nije naravno jedini)  je i nedostatak ozbiljne i iskrene saradnje među izdavačima. Nadam se da su ta vremena iza nas  i da ćemo zbog korist naših čitalaca u budućnosti ostvariti bolju saradnju.

I na kraju, da sumiramo ciljeve vašeg udruženja, odnosno da izdvojimo neke kojima će se udruženje baviti?

Svi članovi Zajednice izdavača/nakladnika u Bosni i Hercegovini žive isključivo od izdavaštva, što je bio jedan od glavnih uvjeta učlanjenja u naše udruženje. Naravno, problema u izdavaštvu ima mnogo, ali motiv osnivanja Zajednice izdavača/nakladnika nije samo da opisujemo i govorimo o problemima. Imali smo toga i do sada, čak mislim malo i previše. Naša ambicija jeste, prije svega, ukazati na važnost i značaj izdavaštva i knjige kao temeljnog javnog dobra za kulturni razvoj i identitet naše zemlje, ali i na velik potencijal koji izdavaštvo nosi. U razvijenim zemljama doprinos tzv. kreativne industrije BDP-u iznosi 3-5%, a, podsjećanja radi, i u Bosni i Hercegovini je prije agresije u izdavaštvu radilo i od tog rada pristojno živjelo nekoliko hiljada ljudi.

Zajednica izdavača/nakladnika kao važan cilj svog djelovanja postavila je i podizanje izdavačkih standarda, pa smo, da bismo ukazali na taj problem, u okviru ovogodišnjeg sajma organizirali javni razgovor o temi “Gdje je nestao urednik”. Naredne godine, ako Bog da, planiramo organizirati i radionicu za urednike. Obrazovanje i edukacija je, dakle, važno polje na kojem se želimo angažirati.

O Izdavačkoj kući Vrijeme

Izdavačka kuća Vrijeme osnovana je 1998. godine. Pažljivim planiranjem i istrajnim radom uspjela se izboriti za zapaženo mesto na kulturnoj sceni današnje Bosne i Hercegovine.

Izdavačka kuća Vrijeme okuplja tim autora, urednika, dizajnera, lektora, ilustratora i fotografa koji je do sada priredio edicije Nova osjećajnost, Svjetska književnost, Tekst, Klasici i Kulturno pamćenje. Knjige objavljene u ovim edicijama postigle su izvrsne reakcije književne kritike i čitalaca koji su prepoznali visoke estetske i izdavačke standarde naše kuće. Vrijeme objavljuje pažljivo izabrane naslove domaćih i stranih autora na bosanskom, engleskom i njemačkom jeziku. Njihov posebna izdanja – monografije, zbornici, studije i vodiči – odlikuju bibliofilski standardi i kvaliteta.

U okrilju izdavačke kuće djeluje i Klub knjige Vrijeme u Zenici, jedina specijalizovana knjižara na prostoru srednje Bosne. Klub organizuje književne večeri, promocije, izložbe i okrugle stolove o različitim temama te je osnivač i organizator književnih manifestacija “Vrijeme sjećanja”, “Vrijeme knjige” i “Festival kratke priče”.

Ostavi svoj komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su obeležena sa *