Close

Povodom premijernog nastupa Zajednice profesionalnih izdavača BiH na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu razgovarali smo sa Darkom Rubčićem, iz izdavačke kuće Synopsis iz Sarajeva koja je član udruženja, o tome šta su spremili srpskoj čitalačkoj publici i očekivanjima od ovogodišnjeg nastupa na najvećoj regionalnoj manifestaciji izdavača.

Izdavačka kuća Synopsis d.o.o. Sarajevo osnovana je 2000. godine. Programski je orijentisana na istraživanja kulturnoistorijske, etnosocijalne, religijske, književnopoistorijske, politikološke i  istorijske problematike Bosne i Hercegovine. Objavljuje autore iz BiH i susednih zemalja, nastojeći na razvijanju dijaloga u jezicima koji se međusobno razemiju i čitaju, posebno vodeći računa o afirmaciji književnoga, kulturnog i naučnog stvaralaštva bh. Hrvata, koje integralno a na različit način pripada i bh. i hrvatskoj kulturi. U tim nastojanjima afirmisalo se nekoliko biblioteka od kojih se ističu Biblioteka Iz Bosne Srebrene (izabrani tekstovi iz književnosti bosanskih franjevaca od XVI do XX st.) i Biblioteka 21 (književnost, istorija, društvene nauke).

Od osnivanja do danas Synopsis je objavio preko dvestopedeset naslova, među kojima se nalaze dela renomiranih suvremenih domaćih autora iz raznih područja društvenog, kulturnog i naučnog života.

Kakva su vaša očekivanja vezana za ovaj premijerni nastup na najvećoj regionalnoj manifestaciji knjiga?

Iskreno nam je drago što smo u mogućnosti čitalačkoj publici u Srbiji ponuditi ono ponajbolje iz bosanskohercegovačke nakladničke produkcije. Napominjem da Zajednica izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine, koja se po prvi puta pojavljuje na beogradskom sajmu, čini gotovo 80% ukupne bosanskohercegovačke produkcije. Naravno, drago nam je da će se srbijanska publika moći upoznati i s izdanjima nakladničke kuće Synopsis koja djeluje na prostoru i Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Programski je orijentirana na istraživanja kulturnopovijesne, etnosocijalne, religijske, književnopovijesne, politološke i povijesne problematike Bosne i Hercegovine. Objavljujemo autore iz Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja, nastojeći na razvijanju dijaloga u jezicima koji se međusobno razumiju i čitaju, posebno vodeći računa o afirmaciji književnoga, kulturnog i znanstvenog stvaralaštva bosanskohercegovačkih Hrvata, koje integralno a na različit način pripada i bosanskohercegovačkoj i hrvatskoj kulturi. Vjerujem da će upravo ova raznolikost našega nakladničkog programa privući znatiželju srbijanske čitalačke javnosti.

 Šta je ono što bi, po vašem mišljenju, moglo biti najinteresantnije srpskoj čitalačkoj produkciji?

U našim nastojanjima i dosadašnjem djelovanju afirmiralo se posebno nekoliko naših biblioteka. Na prvom mjestu tu je biblioteka Iz Bosne Srebrene, a riječ je o izabranim tekstovima iz književnosti bosanskih franjevaca od XVI do XX stoljeća. Urednik ove biblioteke je književnik Ivan Lovrenović. Lovrenović je također urednik Biblioteke 21 koja obuhvaća studije s područja književnosti, povijesti književnosti i književne kritike, te povijesti i društvenih znanosti. Tu su i biblioteke Historia (studije s područja povijesnih znanosti); Komunikacij@ (studije s područja komunikologije); Ekonomika (studije s područja ekonomskih znanosti); Biomedicina (studije s područja prirodnih znanosti); Znakovi vremena (razmišljanja o aktualnim izazovima Crkve), Mistika i kontemplacija; Javnost i vjera.

U suradnji s nakladničkom kućom Ex Libris iz Rijeke pokrenuli smo tri biblioteke – Ecumenica, Judaica i Ars haeretica – u kojima se, prvi put u nas, sustavno prevode i objavljuju temeljna djela židovske i kršćanske teologijsko-filozofijske baštine. S istom kućom Synopsis je sunakladnik međunarodnoga teološkog časopisa Concilium na hrvatskom jeziku, prvog u svijetu po broju izdanja i ugledu.

Namjerno sam pobrojao naše biblioteke kako bi se stekao uvid u širinu i šarolikost nakladničkog programa. E sad, što bi moglo biti najinteresantnije srpskoj čitalačkoj publici, to zaista ne mogu reći, ali budući da je ovo naš prvi nastup u Srbiji, sigurno će svaki posjetitelj moći pronaći nešto zanimljivo i korisno za sebe.

 Ima li prostora za kvalitetniju saradnju između bosanskih i srpskih izdavača i šta jedni drugima mogu da ponude?

Za kvalitetniju suradnju između bosanskohercegovačkih i srpskih, odnosno srbijanskih nakladnika uvijek ima prostora. Pozitivna je stvar što se mi, bosanskohercegovački nakladnici pojavljujemo sada, po prvi put, kao Zajednica izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine, kao pravni subjekt ravnopravan Udruženju izdavača i knjižara Srbije. Do sada su te veze bile na razini pojedinačnih, osobnih kontakata. Vjerujem da je mnogo toga što možemo ponuditi jedni drugima, a najvažniji ciljevi su svakako promocija naših autora i plasman knjiga. Vrlo nam je važno da uđemo na srbijansko tržište.

Ostavi svoj komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su obeležena sa *